Mocvara Bardaca
OPSTE KARAKTERISTIKE
Geografski polozaj:
45º 4' - 45º 8' N, 17º 24' - 17º30'
Povrsina:
3.500 ha
Nadmorska visina:
85 – 95 n.v
Klimatske, hidroloske i pedoloske karakteristike mocvare
Podrucje Bardace predstavlja jedinstven ekosistem predisponiran interakcijom vise prirodnih i antropogenih cinilaca. Sam polozaj i uticaj rijeka Save i Vrbasa direktno je uticao na genezu geoloske gradje sto se dalje odrazilo na pedoloske karakteristike koje su dalje predisponirale razvoj flore i faune tog podrucja. Slozena gradja terena diktira i hidroloske karakteristike koje su uslovile hidroloski rezim bitan za razvoj mocvarnog stanista. Pored pomenutih prirodnih karakteristika bitno je naglasiti da je i antropogeni uticaj u posljednjih 50 godina sa jedne strane omogudjio opstanak i razvoj ekosistema, a sa druge strane narusio isti. Ovaj konflikt razlicitih uticaja u prostoru je prisutan i danas.
Imajuci u vidu da je na rijekama Savi i Vrbasu, kao najvecim rijekama za koje se vezuje nastanak ovog podrucja, izgradjen odbrambeni nasip spreceno je prirodno plavljenje podrucja Bardace sto je prouzrokovalo deficit vode odnosno vlage koja je bila neophodna za razvoj mocvarnog ekosistema.
U cilju drugih dijelova Lijevce polja izgradjena je cijela mreza kanala koja su drenirala cijelo polje i gravitaciono evakuisali vodu do podrucja Bardace kao hipsometrijski najnizem dijelu Lijevce polja. Ovi kanali su se koristili kao izvor vode te se iz njih voda dovodila u podrucje Bardace i na taj nacin vjestacki vrsilo odrzavanje ribnjaka, a time i ostalog ekosistema na Bardaci. Trenutno vodosnabdijevanje ribnjaka na Bardaci se vrsi na racun voda iz rijeke Mature.
Podrucje Bardace po svom geografskom i hidrografskom polozaju pripada slivu Dunava odnosno Save. U podrucju ekosistema Bardace Sava je ravnicarska rijeka, uz koju se nalaze obradive povrsine zasticene nasipom od poplava, mada su i dalje u kisnim periodima izlozene poplavama. Povrsinski dio terena se karakterise hidrogeoloskom funkcijom izolatora pa je na taj nacin podrucje prirodno predisponirano za razvoj mocvarnog ekosistema. Sve voda na podrucju Lijevce polja, a time i podrucja Bardace, se nalazi u direktnoj zavisnosti. Nakon vecih kisa raste nivo vode u Rijekama sto se dalje prenosi na nivo podzemnih voda.
U pogledu karakteristika rezima padavina predmetno podrucje se nalazi na granici zone prelaza iz maritimnog u kontinentalni pluviometrijski rezim. Maksimalne kolicine padavina se javljaju u toku jeseni i zime dok se najmanja kolicina padavina izluci u julu i avgustu. Prosjecne godisnje temperature vazduha se krecu od 10,8°C do 9,4°C na podrucju koje karakterise umjerenokontinentalna klima.
Na podrucju Bardace zastupljeni su sledeci tipovi zemljista: eugleji (mocvarno-glejna zemljista), fluvisoli (aluvijalna zemljista) i humofluvisoli (semiglejna zemljista).
Sve pomenute vrste prema “Predlogu Crvene liste ugrozenih ptica SR Bosne i Hercegovine”, koji su 1989. godine objavili dr. Svjetoslav Obratil i dr. Sergej Matvejev, oznacene su kao ugrozene vrste u Bosni i Hercegovini. Od ostalih registrovanih vrsta koje se na Bardaci uglavnom prehranjuju neophodno je spomenuti orla bjelorepana (Haliaeetus albicilla), globalno ugrozenu vrstu koji gnijezdi u Hrvatskoj i redovno se susrece u preletu i prehrani na Bardaci, i crnu rodu (Ciconia nigra).
Nazalost mora se konstatovati da su negativne pojave, degradacija stanista (prije svega sjeca mocvarne vegetacije) i nekontrolisani lov, koje uticu na sastav (broj vrsta i brojnosti pojedinih vrsta) ornitofaune Bardace prisutne vec duze vrijeme. Spomenute pojave su osobito izrazajne posljednjih 5-10 godina. Trenutno se sa sigurnoscu moze reci da neke od ptica koje su ranije registrovane na gnijezdjenju (npr. veliki vranac – Phalacrocorax carbo i kasikara – Platalea leucorodia) danas vise ne gnijezde na podrucju Bardace.
S druge strane otezavajucu okolnost za monitoring ornitofaune na Bardaci predstavlja nedostatak finansiranih istrazivanja koja bi bila osnov razvijanja monitoringa. Posljedica takvog stanja je odsustvo relevantnih podataka koji bi preciznije ukazali na trenutacno stanje populacija pojedinih vrsta na Bardaci. Stoga ce jedan od prioritetnih zadataka biti pokretanje studije o stanju ornitofaune na podrucju Bardace.
FAUNA
U poslednje vrijeme na kompleksu Bardace je prisutan neracionalan stav prema pojedinim dijelovima prirode sa ciljem iskoristavanja mnogih blagodeti ovog specijalnog rezervata prirode. Ovakav odnos je doprineo izmjeni hranilista i stanista za mnoge zivotinjske vrste, koje su vjerovatno migrirale sa ovog podrucja, sto se moze buducim istrazivanjem potvrditi. Takvom izmjenom odredjenih biotopa se stvaraju uslovi za postepeno smanjenje brojnosti zivotinjskih vrsta, sto dovodi do ugrozenosti mnogih utvrdjenih vrsta koje postoje trenutno na Bardaci. Ugrozenost zivotinjskih vrsta na Bardaci se pojavljuje prvenstveno u trenutku narusenosti prirodnog ekosistema, koji trenutno odredjuje stanje mnogih njenih biotopa i stvaranje posebnih uslova za sukcesivne promjene, a odredjen broj zivotinjskih vrsta je ugrozen i zbog prekomjerne eksploatacije. Vezano s tim, dolazi i do nepovratnog gubljenja bioloske raznovrsnosti kroz nestajanje raznih oblika razvica na tom lokalitetu i iscezavanja velikog broja organskih vrsta ili smanjenje njihovih populacija do kriticne granice.
Da bismo sprijecili takvo narusavanje, tamo gdje je potrebno, neophodno je veliko ekolosko znanje, strpljenje i vrijeme.
Nestanak pojedinih vrsta uslovljen je kombinacijom dva faktora – unistavanje stanista i nekontrolisano iskoristavanje.
Endemicne i reliktne vrste nalaze se prve na udaru ovih nepovoljnih promjena, jer najmanje promjene u njihovim stanistima dovode do smanjenja njihovih populacija koje se odlikuju malom stopom reprodukcije.
Za mocvarna podrucja najkarakteristicniji je pticji svijet. Ovdje se mogu susresti mnoge vrste ptica: Anas strepera, Anas acuta, Anas cypeata, Aythya nyroca, Ciconia ciconia, Ardea cinerea, Ardea purpurea, Gavia stellatus, Gavia arcticus.
Najcesce vrste riba koje se javljaju u mocvarnim stanistima: Cyprinus carpio, Carassius carassius, Tinca tinca, Scardinius erythrophtalamus, Rutilus rutilus, Alburnus alburnus, Esox lusius, Silurus glanis, Ameiurus nebulosus, Acerina cernua, Perca fluviatilis, Lepomis gibbosus.
Osim riba, mocvarna podrucja su karakteristicna po nekim vrstama vodozemaca. Stajace vode su idealni uslovi za hranu mnogim vrstama vodozemaca. Najpoznatiji vodozemci na Bardaci su: Triturus vulgaris, Salamandra salamandra,Bombina bombina, Bombina variegata, Rana ridibunda, Rana dalmatina, Rana temporaria, Bufo viridis.
Pored vodozemaca u mocvarnim podrucju se nalaze i neki gmizavci: Emys orbicularis, Lacerta vivipara, Natrix natrix, Natrix tessellata, Vipera berus.
Grupa sisara je rijetka u mocvarnim podrucjima, ali s vremena na vrijeme kada se voda povuce zalaze radi hvatanja plijena. Mogu se naci razlicite vrste voluharica, malih biljojeda, lisice, zecevi, krtice, jezevi i lasice.
Lepomis gibbosus
Ribe
Mocvarno barski region Bardace sa ihtioloskog aspekta veoma je specificno, slozeno i znacajno hidrografsko podrucje Bosne i Hercegovine. Predstavljeno je nizom vjestackih i prirodnih vodenih povrsina koje su medjusobno kompleksno povezane.
Kao najznacajnije vjestacke akumulacije, mogu se izdvojiti ribnjacki bazeni ukupne proizvodne povrsine od oko 670 ha koji zajedno sa objektima mrestilista, rastilista, mladicnjaka, zimovnika i slicno funkcionisu kao toplovodni ribnjak „Bardaca“. Ribnjacki bazeni okruzeni su nizom obodnih kanala, dok se vodom napajaju putem prirodnih vodotoka, prvenstveno iz rijeka Mature i Brzaje te iz jezera Stublaja.
Ihtiofauna ovog vodenog kompleksa moze se posmatrati i izucavati sa dva aspekta. Prvi aspekt obuhvata uzgojne vrste riba ciji je sastav i gustina uslovljen ponajvise covjekovim aktivnostima, drugi se odnosi na riblje naselje prirodnih voda koje je sve vise pod negativnim antropogenim uticajem.
Na osnovu literature i anketiranja sportskih ribolovaca konstatovano je da ihtiofauna mocvarno-barskog podrucja Bardace obuhvata 8 razlicitih ribljih familija unutar kojih je determinisano 33 vrste/podvrste riba a koje su sistematski navedene u slijedecem pregledu.
Komercijalne vrste riba koje se gaje u toplovodnom ribnjaku „Bardaca“ su:
1. Cyprinus carpio (Linnaeus, 1758) – saran;
2. Ctenopharyngodon idella (Valenciennes, 1844) – amur;
3. Aristichthys nobilis (Richardson, 1845) - sivi tolstolobik;
4. Hypophthalmichthys molitrix (Valenciennes, 1844) - bijeli tolstolobik;
5. Silurus glanis (Linnaeus, 1758) – som;
6. Esox lucius (Linnaeus, 1758) – stuka;
Endemske vrste
Kao vrste koje se mogu definisati kao endemi dunavskog sliva, a evidentirane su u okviru vodenih ekosistema Bardace konstatovane su:
1. Gymnocephalus schraetser (Linnaeus, 1758) - prugasti balavac;
2. Zingel streber (Siebold, 1863) - mali vretenar;
3. Rutilus pigus – plotica;
Introdukovane vrste
Pripadnici ihtiofaune determinisani kao alohtone vrste prisutne u vodama Bardace su:
1. Ameiurus nebulosus (Lesueur, 1819) - americki somic;
2. Carassius auratus gibelio (Bloch, 1782) – babuska;
3. Ctenopharyngodon idella (Valenciennes, 1844) – amur;
4. Aristichthys nobilis (Richardson, 1845) - sivi tolstolobik;
5. Hypophthalmichthys molitrix (Valenciennes, 1844) - bijeli tolstolobik;
6. Pseudorasbora parva (Temminck & Schlegel, 1846) – bezribica;
7. Lepomis gibbosus (Linnaeus, 1758) – suncanica;
Hidrografsko podrucje Bardace je bogato razlicitim ribljim vrstama, ali se kao nephodne aktivnosti u buducnosti namecu multidisciplinarna i studiozna istrazivanja ovog podrucja kako bi se pravovremeno i adekvatno mogle donijeti odgovarajuce mjere zastite ocuvanja ovog jedinstvenog i osjetljivog mocvarnog ekosistema.
Ptice
Kompleks ribnjaka Bardaca, uz mediteransku mocvaru Hutovo blato, jedno je od dva tzv. IBAs (Importanbt Birds Areas) podrucja u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujuci velikom diverzitetu mocvarnih ptica koji je konstatovan na podrucju Bardace ovo podrucje je 1969 godine oznaceno kao zasticeno podrucje (Brezancic, 1984, Kotrosan & al., 2004).
